Quantcast
Channel: Pedijatar – Moj pedijatar
Viewing all articles
Browse latest Browse all 675

Ambrozija – alergijska napast

$
0
0

Foto> Pixabay

  • Kako je moguće da je ima skoro svuda

Ambrozija je izuzetno plodna biljka tako da stvara ogromnu količinu polena koji se, zahvaljujući vetrovima, lako širi. Ona ima neverovatam biološki potencijal – jedna ambrozija može da proizvede nekoliko milijardi polenovih zrna, samo jedna biljka! Polen ambrozije je neverovatno “žilav” – i posle par decenija moža da proklija i stvori novi primerak ove opasne biljke.

  • Zašto cveta sve ranije

Kao i svaki korov Ambrozija se prilagođava klimatskim promenama i lokalnom geografskom ambijentu. Ovo leto veoma promenljivo sa mnogo vlage, ali i sunca, a taj klimatski trend prija ambroziji koja je ponegde počela da cveta pre nekoliko nedelja.

  • Kada se javljaju tegobe koje izaziva ambrozija

 

Oni koji imaju samo alergiju na ambroziju ove godine su počeli da kijaju skoro dva meseca pre uobičajenog perioda. “Srećnici” koji imaju prolećnu polensku alergiju nisu ni stigli da se pošteno odmore, a ambrozija je već “navalila”. Zato je ova godina stvarno čudna, ali i logična imajući u vidu tajming cvetanja ove dosadne travuljine.

  • Kako prepoznati alergiju na ambroziju

Neverovatno je kako je ova biljka “alergijski” agresivna – dovoljno je dvadesetak polenskih zrnaca u kubnom metru vazduha da deca (ali i odrasli koji su alergični na ovu biljku) dobiju tegobe koje se suštinski ne razlikuju od prolećnih polenskih kijavica.

Alergična deca se lako prepoznaju – stalno šmrckaju i kijaju, rukom često trljaju nosić, (koji svrbi), a neretko imaju i lako “zakrvavljene” oči zbog alergijske reakcije vežnjače (alergijski konjunktivitis).

Kada se roditelji prvi put sretnu sa ovim tegobama, obično misle da je dete zaradilo neki letnji ili jesenji virus. Za razliku od “virotične dece” ovi mališani nikada nemaju povišenu telesnu temperaturu, a grlo im je “mirno” -nema crvenila koje je karakteristika infekcija.

Daleko se ređe dešava (ali nije nemoguće) da deca odmah počinju da kašlju u napadima, da “sviraju” i šište dok dišu. Tada postoji realni izgledi da dete ima alergijsku astmu koju izaziva baš ambrozija.

  • Kako se stiže do dijagnoze

Pedijatar relativno lako postavlja dijagnozu alergijske kijavice. Da li je u pitanju polen ili neki drugi alergen vidi se posle alergološkog ispitivanja. Iako postoje novije (ali i skuplje) metode, i dalje su “kožne probe” jednostavan i brz dijagnostički test. Za petnaestak minuta se utvrdi da li je baš Ambrozija krivac za alergijske tegobe, ali se može videti da li je dete alergično i na druge alergene.

  • Kako se leči

Kod alergijskih bolesti je najbolje eliminisati alergen. Zato treba podržati akcije iskorenjivanja ambrozije!

Ipak, ako se alergija ipak desi – neophodna je terapija odgovarajućim lekovima koje prepisuje pedijatar posle pregleda deteta i postavljanja dijagnoze.

Antihistaminici su stub terapije, ašto se pre počne pre će se videti i rezultati.

Kada oni ne pomognu, ili ako se radi o ozbiljnijoj (“jačoj”) alergiji lekar prepisuje nazalne kortikosteroide koji se primenjuju kao sprejevi i kojei posle nekoliko dana daju prve rezultate. Njihov primen zahteav kontakt sa pedijatrok koji ih je prepisao i redovnu kontrolu – ne valja ove lekove primenjivati predugo i “na svoju ruku”.

  • Da li lekovi mogu sprečiti pojavu alergije ako se daju “unapred”

Kod alergološki obrađene dece (kao i kod dece koja godinama imaju problem sa Ambrozijom) znamo da će se tegobe ponavljati kada Ambrozija počne da cveta, pa ne treba čekati da se to desi. Pravo vreme započinjanja medikamentozne prevencije je par nedelja pre očekivanog polenskog udara, kada se obično daje antihistaminik.

  • Šta je to imunoterapija

Imunoterapija se sastoji u postepenom, veoma opreznom unošenju malih, pa sve većih količina alergena, u ovom slučaju posebno pripremljenog “ekstrakta” polena Ambrozije. Tako se organizam uči da razvije spostvenu odbranu od alergena. Kada imunoterapija uspe prestaje potreba za lekovima, ali je potrebno mnogo vremena i strpljenja da bi se ovaj cilj postigao.

Sa razvojem novih preparata (koji se sada mogu uzimati oralno, ali nisu jeftini), imunoterapija dobija sve više pristalica. Pedijatar će proceniti kada dete treba poslati alergologu, a onda će se razmotriti potreba za imunoterapijom – to i jeste posao pedijatra-alergologa.

  • Kako iskoreniti ovu napast

Nije lako boriti se sa ambrozijom – ako je ne iščupate iz korane ona poraste za samo tri nedelje! Zato mora da se čupa ili stalno da se kosi (što je daleko manje efikasno). Herbicidi su efikasni, ali neprijatni kada se primenjuju u gusto naseljenim oblastima.

Goran VukomanovićAutor: Goran Vukomanović

Medicinski fakultet u Beogradu završio 1991. godine. Specijalistički ispit iz pedijatrije položio 1996. godine. Upisao poslediplomske studije iz kardiologije. Magistarsku tezu pod nazivom Neinvazivna procena ventrikularnih ekstrasistola kod dece sa strukturno neoštećenim srcem odbranio 1998. na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Uže oblasti rada i istraživanja su pedijatrijska kardiologija, aritmologija, dečja sportska medicina kao i telemedicina. Šef Odseka za poremećaje ritma, elektrofiziologiju i pejsing Univerzitetske dečje klinike. Kao (ko)autor učestvovao u izradi preko 140 naučnih i stručnih radova objavljenih u međunarodnim stručnim časpopisima, zbornicima sa internacionalnih i domaćih kongresa, u domaćim stručnim časopisima, kao i priloga u knjigama i monografijama. Usavršavao se u Kantonspitalu u Baselu, Svajcarska (Prof. dr Wofgang Kiowski) i u Arkansas Children’s Hospital, Little Rock, SAD, (Prof. dr Christopher Erickson).

Osnivač je edukacionog projekta "Zdravo dete" koji je posvećen edukaciji roditelja i zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa ciljem očuvanja i unapeđenja zdravlja dece. Oženjen, otac troje dece.


Viewing all articles
Browse latest Browse all 675